Poštovani predsjedavajući, poštovani ministre sa suradnicima, cijenjene kolegice i kolege,
Danas raspravljamo o najvažnijem dokumentu kojeg donosimo u toku parlamentarne godine. Ovaj dokument moramo sagledavati u kontekstu novih izazova koji su pred nama a koji su u znatnoj mjeri definirani neizvjesnošću oko daljnjeg razvoja situacije povezane s pandemijom korona virusa.
Temeljni cilj kojem trebamo težiti je održivost i stabilnost javnih financija uz očuvanje postignute razine socijalnih prava. Upravo ovaj proračun predstavlja ravnotežu spomenutih ciljeva jer je po svojim karakteristikama realan, životan, održiv i socijalno osjetljiv prema najugroženijim skupinama društva. Po prvi puta u suočavanju s posljedicama globalne gospodarske krize nije pribjegnuto rezanju prava
najranjivijih skupina čime je čitavoj hrvatskoj javnosti odaslana, jasna poruka društvene solidarnosti za koju se zalaže naša Vlada. Do ove promjene došlo je i uslijede globalnog zaokreta u izboru instrumenata kojima pojedine Vlade raspolažu u suočavanju s posljedicama COVID krize.
Kako ne bi došlo do pada životnog standarda i kupovne moći potrošača te usporavanja gospodarskih tokova, država je preuzela odgovornost u osiguravanju neophodnih sredstava a sve u cilju očuvanja gospodarstva, radnih mjesta i zaštite svih slojeva društva. U prilog toj inicijativi države govori i ohrabrujući podataka kako je Republici Hrvatskoj podignut kreditni rejting. Pokazatelj je to ispravnog smjera u vođenju javnih financija ali i rezultat ozbiljnih pripreme oko ulaska u eurozonu, koje su prepoznate od strane međunarodnih kreditnih i financijskih institucija.
Snažnija integriranost Republike Hrvatske u europske financijske mehanizme i tokove treba nam poslužiti u ishođenju jamstva za lakše prevladavanje postojeće krize, održavanje socijalne stabilnosti te istovremeno jačanje investicijskih ciklusa. Članstvo u Europskoj uniji nam je pomoglo da lakše amortiziramo stres izazvan epidemijom COVID-a.
Republici Hrvatskoj dodijeljena su sredstva Europske unije u iznosu od 23,2 milijardi eura, odnosno 173,7 milijardi kuna, za naredno razdoblje koja proračunski i izvanproračunski korisnici imaju na raspolaganju za razvojne, strateške i reformske projekte, a što će uz održive javne financije omogućiti brzi oporavak ekonomije. Također, Republika Hrvatska ima na raspolaganju dodatnih 5,1 milijardu kuna iz Fonda solidarnosti Europske unije za obnovu potresom oštećenih područja. Mišljenja smo da bi Hrvatska Vlada treba još odlučnije i hrabrije provoditi reformske zahvate ali i
osigurati logistiku za velike infrastrukturne projekte koji mogu dati značajan investicijski zamah hrvatskom gospodarstvu. Potrebno je dati snažniju podršku domaćim poduzetnicima prilikom apliciranja za europska sredstva te istovremeno osnažiti domaće institucije čija bi zadaća trebala biti informiranje poduzetnika i njihovo povezivanje sa specijaliziranim europskim fondovima. To bi trebalo predstavljati dodatnu infuziju u krvotok hrvatskog gospodarstva. Slijedom svega navedenog Klub Hrvatske narodne stranke liberalnih demokrata i nezavisnih zastupnika, podržat će Prijedlog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu s projekcijama za 2022. i 2023. godinu.
