Poštovani predsjedavajući, poštovane kolegice i kolege,

Ohrabruju nas preliminarni podatci o ostvarenom broju dolazaka i noćenja turista tijekom produljenog uskrsnog vikenda. Oni nam ukazuju da smo, po pitanju turizma, na ispravnom putu i da možemo opravdano očekivati solidnu turističku sezonu. No, potpunih rezultata neće biti bez dostatnog broja turističkih djelatnika. Prema javno dostupnim podatcima u turističkom sektoru trenutno nedostaje između 30 i 35 tisuća radnika. Pretpostavljam da ćemo se složiti oko toga kako su ovo alarmantni podatci, koji mogu ugroziti čitavu turističku sezonu, od koje svi zajedno toliko toga očekujemo. Iako su izmjenama Zakona o strancima, prijave za radne dozvole pojednostavljene, u praksi i dalje postoje brojne poteškoće kojima se usporava postupak izdavanja dozvola i zapošljavanje stranaca.
S obzirom na stanje na tržištu rada i potrebe poslodavaca u turizmu, nužno je unaprijediti mehanizme fleksibilnijeg zapošljavanja i maksimalno eliminirati zapreke u izdavanju dozvola za boravak i rad te zapošljavanje sezonskih radnika. Neovisno o tome koliko atraktivnu ponudu možemo pružiti našim gostima i neovisno o tome koliko ćemo napora i truda uložiti u uspjeh predstojeće turističke sezone, ona neće postići željene ciljeve, ako nećemo imati dovoljan broj sezonskih radnika.
Smatram kako je jedna od najvažnijih zadaća države omogućiti poduzetnicima brzu i efikasnu dostupnost osposobljene i stručne radne snage kao i omogućiti svima koji su zainteresirani za rad u turizmu da to i ostvare, primjerice kroz određeni dopunski posao. Potrebno je istovremeno i ubrzati proces izdavanja radnih dozvola. U neizvjesnim vremenima u kojima živimo i u kojima je gotovo nemoguće bilo što dugoročno planirati ne smijemo dozvoliti da se nepotrebnim i suvišnim administriranjem usporavaju gospodarske aktivnosti, posebice one koje se odnose na uslužne djelatnosti. Upravo uslužne djelatnosti zahtijevaju fleksibilnost i elastičnost u pristupu, jer se samo na taj način mogu realizirati njihovi puni potencijali. Smatram kako je uz kontinuirano provođenje reforme obrazovanja odnosno usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada, nužno uvažavati i potrebe poduzetnika. Isključivo takvim pristupom možemo osigurati dugoročnu održivost tržišta rada, a ujedno i usmjeravati mlade ljude upravo u ona zanimanja koja im osiguravaju profesionalnu i životnu perspektivu. Također i dalje moramo intenzivno raditi na popularizaciji cjeloživotnog obrazovanja, obzirom da je Republika Hrvatska na začelju ljestvice europskih zemalja prema udjelu onih koji se obrazuju tijekom radnog vijeka.
No ono s čime želim zaključiti svoj današnji govor o problematici sezonskih radnika jest apel za tješnjom međudržavnom institucionalnom suradnjom, i tu prvenstveno imam u vidu nama susjedne i bliske zemlje. Upravo se ovakvom suradnjom, čiji je cilj fleksibilnije zapošljavanje stranih državljana, može najviše doprinijeti mobilnosti na tržištu rada i postizanju optimalnih gospodarskih rezultata.
Kako bi se postigli ovi zacrtani ciljevi, potreban je zajednički rad svih dionika na kreiranju integralne migracijske politike, koja će u svom ključnom segmentu obuhvatiti i tematiku zapošljavanja stranaca u Republici Hrvatskoj.