Albanska nacionalna manjina

HomeAlbanska nacionalna manjina

Albanska nacionalna manjina

Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj. Albanci su svakako jedan od najstarijih suvremenih naroda nastanjen na zapadnom području balkanskog poluotoka. U VI. stoljeću migracije Slavena tjeraju Ilire na današnje područje Albanije, prepuštajući svoja područja hrvatskim i srpskim plemenima. Od nekada jakih plemena Dalmata, Autarijata, Liburna, i mnogih drugih, u povijesti je ostalo zabilježeno i ime plemena Albanoi, prema samom imenu, a i po vjerovanju samih Albanaca oni bi trebali biti njihovi potomci. Albanoi (u izgovoru Albani) su otprilike naseljavali područje danas naseljeno Gegima, odnosno južno od Skadarskog jezera. U 2. stoljeću poslije Krista spominje ih Ptolemej iz Aleksandrije. Po jeziku i po kulturi, Albanci se danas dijele na dvije glavne skupine, a to su Gegi (sjeverno od rijeke Shkumbin) i detribalizirani Toski (južno od nje).

Naziv Shqiptari došao je od Shiqiponja’ što znači orao. [1]. Za Sufiks –ar, odnosno -tar, prema nekima, smatra se da je iz istog korijena kao i sufiksi u imenima naroda Bugara, Tatara, Hazara i drugih. Ostali nazivi za njih, danas manje u upotrebi, bili su Arbanasi i Arnauti (kod Turaka, kasnije ga preuzimaju i Srbi) i Arvaniti u Grčkoj.

Ime Arbanasi danas se očuvalo kod Zadra i u imenu jednog sela u Bugarskoj 4 km sjeveroistočno od Turnova. Arbanaške obitelji u Hrvatskoj sada su kroatizirane [1], a ovaj kraj naselili su 1726. i 1733. godine.

PODRIJETLO

Podrijetlo Albanaca gubi se u dalekoj prošlosti. S drevnim Ilirima danas ih uglavnom povezuje ime plemena Albanoi, kao i njegov oblik Albanitai, zatim glosar riječi koje se smatraju ilirskim a koje su slične ili identične albanskim riječima (Alb.”andja”-ilir.”And(izetes)”, te osobna ilirska imena Andio, Andes, Andia itd., alb.”bind”-ilir.”Bindus”, u izvornom obliku “Bindo”, alb.”delma”-ilir.”Delmati” ili “Dalmati”, alb.”dash”-ilir.”Dezitijati”, te osobna ilirska imena “Desio”, “Dassant”, itd., alb.”dardha”- ilir.”Dardanoi”, alb.”bardh”-ilirsko osobno ime “Bardhylis”, alb. “tetane”-ilirso osobno ime “Teutana”, alb. “thika”-ilir. “sika”, itd.), ornamentni ukrasi (koncentrični krugovi i cik-cak linije) na tradicionalnim albanskim nošnjama (identični onima nađenim među ilirskim materijalnim ostacima nađenim diljem SFRJ i Albanije), elementi iz izvorne muzičke i plesne tradicije (polifonsko i monofonsko horsko pjevanje, medju Albancima poznato kao “kanga”, što na albanskom jeziku doslovno znači ‘pjesma’, identično izvornom gorstačkom pjevanju kod južnih slavena poznatom pod nazivom “ganga”, gluha kola, duvački instrumenti i udaraljke, itd.), za koje mnogi etnomuzikolozi smatraju da vrlo vjerojatno mogu potjecati od drevnih Ilira [2].

Još jedna značajna poveznica Albanaca sa drevnim Ilirima je općeprihvaćen stav u konvencionalnoj povijesti da su teritorij na kojem tradicionalno žive balkanski Albanci (Albanija, Kosovo, dijelovi Makedonije, Crne Gore i južne Srbije) nastanjivali upravo Iliri, te da je jedna od tradicionalnih prijestolnica jednog od najznacajnijih ilirskih kraljevstava, onog Ardijejskog, bio upravo današnji grad Skadar u Albaniji, tada poznat kao Scodra, čije ime se nalazi i na ilirskom kovanom novcu, uz druge značajne ilirske gradove poput današnjeg Durresa (Dyrachion) u Albaniji, itd. Zapravo ne postoje neposredni i autentični izvori koji govore o bilo kakvom naseljavanju ili migraciji balkanskih Albanaca na Balkan, što je najveći broj stručnjaka u ovoj oblasti i navelo na općeprihvaćeni stav da bi Albanci, ako ni zbog čega drugog, ono bar zbog naprijed navedenog, morali bar djelomično biti potomci drevnih Ilira koji su vrhunac svog razvoja postigli upravo na širem području današnje Albanije i granišnih dijelova susjednih zemalja [3].

JEZIK

Pripada skupini satem, ali je zasigurno bio pod rimskim i helenskim utjecajem, a kasnije i slavenskim. Prema nekim mišljenjima jezici Ilira pripadali su skupini kentum, što bi pobilo svaku tvrdnju da su Albanci njihovi potomci, ali s druge strane ne postoji pouzdan dokaz da je jezik Ilira pripadao skupini kentum, niti se pouzdano može zaključiti kako je Albanski kentum, kako navodi Noel Malcolm u svojoj knjizi “Kosovo-kratka povijest”

Albanski jezik je član indoeuropske skupine jezika, i danas mu nije srodan nijedan drugi živi jezik na svijetu. Ukoliko su Albanci stvarno ilirskog porijekla, onda su jedini živi narod koji jezično još pripada Tračko-ilirskoj grani Indoeuropljana. Gegijskim dijalektom, po jednom podatku, govori 2,8 milijuna ljudi. Rasprostranjen je na Kosovu, zapadnoj Makedoniji i sjevernoj Albaniji. Toskijski govori oko 3 milijuna ljudi u južnoj Albaniji, susjednoj Grčkoj, te u Turskoj i Italiji. Oba ova dijalekta imaju pisanu tradiciju. Toskijski se pisao grčkim pismom, a gegijski latinskim. U tursko vrijeme koristio se arapski alfabet. Od 1909. godine albanski jezik, baziran na toskijskom dijalektu, piše se latinskim pismom.

POZNATI ALBANCI

  • Majka Tereza (1910 – 1997), dobitnica nobelove nagrade, časna sestra i svetica Katoličke Crkve
  • Ferid Murad (1936), američki doktor i farmakolog, albanskog podrijetla, dobitnik nobelove nagrade.
  • Inva Mula, albanska operna sopranistica i solistička i komorna glazbenica.
  • Avni Mula, poznati albanski kompozitor i muzičar, otac čuvene operne sopranistice Inva Mula.
  • Ismail Qemali Bey Vlora (izgovor: Ismailj Ćemali Bej Fljora, tur. Ismail Kemal) (Valona, 16. siječnja 1844. — Bari, 24. iječnja 1919.) bio je albanski političar i državnik u Osmanskom carstvu koji se borio za ideje albanskog narodnog preporoda. Imao je vodeću ulogu u proglašenju nezavisnosti Albanije 1912 i privremenoj vladi Albanije.
  • Đurađ Kastriot Skenderbeg (1405—1468), nacionalni heroj iz vremena otpora turskim osvajanjima.
  • Lekë Dukagjini (1410–1481), albanski knez koji se borio protiv Otomanskog carstva, poznat po svom zakoniku (kanunu).
  • Petar Bogdani (1630-1689), najoriginalniji autor rane albanske književnosti
  • Gjergj Fishta, albanski fratar i književnik, prevoditelj, rilindas, franjevac.
  • Muhamed Ali Paša (1769-1849), valija Egipta i Sudana, smatra se osnivačem modernog Egipta.[2]
  • Alexandar Moissi (1879—1935), veliki nemački i austrijski glumac albanskog podrijetla
  • Stefan Gečov, katolički svećenik, misionar, etnograf i arheolog.
  • Isa Boletini rođen 23. siječnja 1864. u Boljetinu, u blizini Mitrovice – umro 23. siječnja 1916. u Podgorici) bio je albanski borac za nezavisnost i vodeća ličnost gerilskog otpora protiv Turske, Srbije i Crne Gore. Među Albancima je poznat kao Heroj Kosova.
  • Teofan Noli, poznatiji kao Fan Noli (1882–1965), osnivač Albanske pravoslavne crkve.
  • Muhamed Nasirudin al-Albani (1914–1999) utjecajni islamski teolog.
  • Sterjo Spase (1914-1989), makedonski pisac albanskog podrijetla.
  • Abdurahman Shalja, poznati jugoslavenski glumac albanske narodnosti.
  • Bekim Fehmiu, poznati jugoslavenski glumac albanske narodnosti.
  • Faruk Begolli, poznati jugoslovenski glumac albanske narodnosti.
  • Istref Begolli, poznati jugoslovenski glumac albanske narodnosti.
  • Nexhmije Pagarusha, poznata jugoslovenska pjevačica albanske narodnosti.
  • Ramiz Sadiku (1915-1943), narodni heroj Jugoslavije.
  • Ilinden Spase (1934), makedonski pisac albanskog podrijetla
  • Ibrahim Rugova (1944-2006), intelektualac i političar, prvi predsjednik Demokratske lige Kosova.
  • Joseph J. DioGuardi (1940), američki senator albansko-talijanskog podrijetla i vođa Albansko-američke građanske lige.
  • John Belushi (1949) i James Belushi (1954), američki glumci albanskog podrijetla
  • Anna Oxa, talijanska pjevačica albanskog podrijetla.
  • Ismail Kadare, poznati albanski pisac, dobitnik odličjâ francuske Legije časti,nagrade Prix mondial Cino Del Duca 1992,nagrade Man Booker International 2005, i nagrade Princ od Asturije 2009.
  • Eliza Dushku, američka glumica albanskog podrijetla
  • Rita Ora, britanska pevačica, tekstopisac i glumica albanske narodnosti.
  • Enver Hoxha (1908—1985), predsjednik Narodne Republike Albanije.
  • Bebe Rexha, američka pjevačica, albanskog podrijetla.

ALBANCI U HRVATSKOJ:

Albanci u Hrvatskoj jedna su 22 priznate nacionalne manjine. Prema posljednjemu popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 17.513 Albanaca. Najviše Albanaca živi na području Grada Zagreba, Primorsko-goranske, Istarske, Splitsko-dalmatinske županije, Osječko-baranjske, Zagrebačke i Bjelovarsko-bilogorske županije.
Dio Albanaca u Hrvatskoj se pohrvatio još u 19. stoljeću, iako su zadržali zatvorenost i svoje narječje. To su Arbanasi, koji žive u istoimenoj četvrti grada Zadra, nekad samostalnim naseljem.

Prema Zakonu o udrugama registrirane su sljedeće udruge albanske nacionalne manjine:

  • Unija zajednica Albanaca u Republici Hrvatskoj, Zagreb
  • Albansko kulturno društvo u Hrvatskoj “Shkendija”, Zagreb
  • Klub albanskih žena „ Kraljica Teuta“ Zagreb
  • Forum albanskih intelektualaca u Hrvatskoj, Zagreb
  • Međužupanijska zajednica Albanaca Republike Hrvatske, Zadar
  • Udruga albanskih žena u Zagrebu „Drita“ Zagreb

Unija zajednica Albanaca središnja je udruga albanske nacionalne manjine koja izdaje mjesečni informativni list na albanskom jeziku “Informatorij”, a programom izdavaštva obuhvaćeni su uglavnom autori Albanci koji su stvarali u Hrvatskoj. U okviru Unije zajednica Albanaca u Republici Hrvatskoj djeluju četiri zajednice: Zajednica Albanaca za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Primorsko-goransku, Istarsku, Karlovačku,. U okviru programa kulturnog amaterizma i kulturnih manifestacija priređuju se tribine, izložbe i obljetnice o životu i djelu Albanaca koji su značajni za očuvanje kulturnog, vjerskog i jezičnog identiteta.

Program kulturnog amaterizma i program kulturnih manifestacija uz zajednice Unije Albanaca ostvaruje Albansko kulturno društvo “Shkendija” iz Zagreba, koje njeguje albanski folklor i glazbu djelovanjem folklorne, dramske i glazbene sekcije. Klub albanskih žena «Kraljica Teuta» ostvaruje program informiranja tiskanjem časopisa za ženu i obitelj „Iliria“, obilježavanjem značajnih datuma iz povijesti Albanac, a u okviru Kluba aktivna je plesna grupa „Ilirika“. Organiziranje tematskih okruglih stolova i dana albanske kulture odvija se u okviru Međužupanijske zajednice Albanaca Republike Hrvatske, Zadar, a program kulturnih manifestacija organiziranjem okruglih stolova i predavanja ostvaruje i Udruga albanskih žena „Drita“ iz Zagreba.

Interese albanske nacionalne manjine u Hrvatskome saboru predstavlja zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj, koja zastupa ukupno 5 nacionalnih manjina (bošnjačku, slovensku, makedonsku, albansku i crnogorsku nacionalnu manjinu). Zastupnica Lekaj Prljaskaj je i članica Savjeta za nacionalne manjine, te sudjeluje u donošenju odluke o financiranju programa udruga i ustanova nacionalnih manjina koje djeluju na području Republike Hrvatske

Izmjenama Ustava Republike Hrvatske u Preambuli su navedene sve nacionalne manjine među kojima i Albanci.